Pisanje različitih istraživačkih radova sastavni je dio znanstvene djelatnosti. Jedna od njih, koja analizira i sažima literaturu o općem problemu, je monografija.
Koncept monografije
Monografija je znanstveno djelo objavljeno u obliku opsežne knjige koja je posvećena dubinskom proučavanju jedne ili više srodnih tema. Znanstvena proza smatra se svojim žanrom. Autor monografije sažima i analizira literaturu o proučavanim temama, iznoseći nove teorije, hipoteze i koncepte koji doprinose razvoju znanosti. Djelo obično sadrži opsežnu bibliografiju, bilješke itd.
Ponekad se riječ "monografija" tumači pogrešno, pa se tako imenuje bilo koji znanstveni rad koji je stvorila jedna osoba. Kao tvorci znanstvenog djela ne može djelovati samo jedan autor već i čitav tim. Istodobno, sama riječ koristi se za označavanje relativno uskog fokusa specifičnosti proučavanja problema, jedinstva predstavljenog materijala, ali ne i pisca.
Postupak pisanja monografije
Državni standard za izdavaštvo monografiju naziva "znanstvenom ili popularno-znanstvenom publikacijom koja sadrži sveobuhvatnu i cjelovitu studiju određene teme ili problema i koja pripada jednom ili više autora". Obično volumen monografije nije reguliran, jer je rezultat znanstvenog stvaralaštva, i djelo s više od 120 stranica u formatu A4, napisano u Times New Roman, četrnaeste veličine i s jednom i pol razmaka, smatra se klasičnim.
Prije objavljivanja, znanstveni materijal moraju pregledati stručnjaci u profilu monografije sa znanstvenim stupnjem, podaci o kojima su naznačeni u izlazu. Najbolje je ako postoje barem dva recenzenta. U nedostatku podataka o recenzentima u otisku knjige, ona se ne smatra znanstvenim radom.
Znanstvenici obično završavaju objavljivanjem monografije bilo kojih dovoljno dugotrajnih vrsta rada povezanih s proučavanjem određene teme s detaljnim opisom metodologije istraživanja, prezentacijom rezultata rada i njihovom interpretacijom. Monografija se može predstaviti i kao disertacija, na primjer, ako trebate obraniti akademski stupanj.
Ovaj pojam ima malo drugačije značenje u knjižničarskoj znanosti, gdje se koristi za označavanje bilo koje neserijske publikacije koja se sastoji od jednog ili više svezaka. Po tome se razlikuje od serijskih publikacija poput časopisa ili novina, koje se nalaze odvojeno i smatraju se uglavnom neznanstvenom literaturom.