Ekonomska kriza koja je zahvatila mnoge europske zemlje posebno je pogodila Grčku. Iz kombinacije različitih razloga, dugovi ove države prema stranim vjerovnicima bili su nekoliko puta veći od iznosa grčkog BDP-a. Naravno, Grčka nije bila u stanju sama platiti takve kolosalne iznose. Stvarna prijetnja neizvjesnosti nadvija se nad zemljom.
U proljeće 2012. privatni strani ulagači, nakon dugih i napetih pregovora o restrukturiranju grčkog javnog duga, pristali su otpisati oko 70% duga. To je, naravno, olakšalo položaj zemlje, ali njezini dugovi i dalje premašuju BDP više od jedan i pol puta. Još uvijek postoji stvarna prijetnja odlaskom Grčke iz europodručja. A to prijeti velikim financijskim gubicima i problemima ne samo za Grčku, već i za velike europske banke koje kao imovinu imaju grčke vrijednosne papire. Uostalom, tada neće ništa koštati! Uz to, postoji stvarna opasnost da će se situacija u drugim problematičnim zemljama Europske unije naglo pogoršati duž lanca, prvenstveno u Španjolskoj, Italiji i Portugalu.
Strani zajmodavci daljnju pomoć uvjetuju nizom uvjeta. Prema njihovom mišljenju, kako bi spasili zemlju od zadanih zadataka i mogućeg izlaska iz eurozone, grčka vlada i narod morat će pristati na bolne i nepopularne mjere. Među njima: značajan rez socijalnih davanja, naknada, nagli rez državne potrošnje, povećanje dobne granice za umirovljenje i za muškarce i za žene.
Vlada Savezne Republike Njemačke, glavni "donator" Europske unije, iznijela je posebno stroge zahtjeve, inzistirajući na tome da bi grčka vlada trebala oštro intenzivirati borbu protiv neplatiša i ovisnih osjećaja svojih građana. Kažu, Grci konačno moraju shvatiti da strpljenje i velikodušnost Europske unije (zapravo FRG) nisu neograničeni, oni moraju naučiti živjeti u skladu sa svojim mogućnostima, zarađivati više i trošiti manje. U nekim je trenucima stvar čak dosegla razinu zahtjeva da bi se grčka vlada odsad trebala dogovoriti sa stranim vjerovnicima o svim stavkama izdataka, odnosno zapravo se odreći dijela državne suverenosti.
Grčka vlada bila je prisiljena poduzeti niz vrlo nepopularnih mjera. Osobito su se smanjile socijalne isplate, a smanjila se i veličina mirovina. Odlučeno je povisiti dob za umirovljenje. To je izazvalo val prosvjeda i nereda, koji su bili posebno snažni u glavnom gradu Grčke - Ateni. Što će se dalje događati i kakve će nove ustupke Grci činiti vjerovnicima, pokazat će bliska budućnost.
