U ruskom jeziku postoji značajan sloj rječnika, koji se može pripisati izvornoj ruskoj frazeologiji. To su izrazi poput „ni riba ni meso“, „poput Kristovih njedara“, „usna nije budala“, „ne hrani se kruhom“itd. Upotreba takvih izraza u suvremenom ruskom jeziku svjedoči o njihovom semantičkom značaju za svijest govornika ruskog jezika.
Odakle izraz "Ne hranite se kruhom"?
Etimolozi ističu da su kombinacije s riječju "kruh" dio polovice ruskog nacionalnog folklornog nasljeđa, što je najvažniji sloj rječnika u jeziku. To je zbog činjenice da kruh nije samo široko rasprostranjeni prehrambeni proizvod, već i sastavni dio ruske nacionalne kulture.
Povijesni korijeni frazeoloških jedinica
Da bismo razumjeli povijest izraza "Ne hranite se kruhom", dovoljno je sjetiti se da je u doba Drevne Rusi kruh imao sveto značenje. Nijedna druga zemlja na svijetu nije pridavala toliko važnosti kruhu. Kruh je osnova ruskog stola. Riječ kruh ima drevno podrijetlo i etimološki je povezana s poljoprivrednom kulturom starih Slavena. Naknadno je ova riječ proširila svoj semantički sadržaj i hranu počela nazivati cjelovitim „kruhom“: „Bez komada kruha svugdje je tjeskoba“, „Kruh je glava svega“, „Ne otvarajte kruh na tuđem štruca “, i tako dalje. U ruskom nacionalnom folkloru kruh djeluje kao simbol mira, ljubavi, dobro uhranjenog života i plodnosti. Nije bio običaj odbijati kruh za stolom i bilo je strogo zabranjeno bacati preostali kruh. Stoga izraz "Ne hranite kruhom" označava izuzetno visok stupanj čovjekove želje za nečim, obično nekom vrstom zanimanja, što on želi učiniti. Želja za ispunjenjem plana trebala bi biti jača od osjećaja gladi. Odnosno, osoba je spremna dati prednost onome što joj je trenutno od ogromne važnosti.
Pomoć u rječniku
Izraz "Ne hraniti kruhom" zabilježen je u Zbirci figurativnih riječi i alegorija 1904. godine: "Ne hranite kruhom (kašom, medom) (pr.) - Spreman sam odreći se svega, čak i kruha radi omiljenog predmeta ". Rječnik leglo "inosc". sugerira da se izraz "Ne hranite kruhom" početkom XX. stoljeća oblikovao u neovisnoj frazeološkoj jedinici.
U objašnjenom rječniku S. A. Kuznetsova, frazeološka jedinica „Ne hranite se kruhom“razmatra se zajedno s figurativnim značenjem riječi „kruh“. Ne hranite kruh - "(razgovorni) nikome ništa nije potrebno, samo da bi mogao primiti, ispuniti ono što želi." Prema oznaci rječnika može se utvrditi da se izraz aktivno koristi u razgovornom stilu govora.
U modernim rječnicima s objašnjenjima frazeologizam "Ne hranite se kruhom" povezan je sa sposobnošću osobe da izvodi altruističke radnje bez obzira na okolnosti. Tijekom svoje stoljetne povijesti izraz "Ne hranite se kruhom" nije izgubio izvorno značenje.
Izreke i izreke s izrazom "Ne hranite kruh"
Pozovite vraga, ali hranite ga kruhom!
Kako god zvali, hranite samo kruhom!
Ne hranite ga kruhom, samo ga ne tjerajte iz pećnice!
Ne hranite nikoga drugog kruhom, samo ga ne tjerajte iz pećnice!
Istraživači-etimolozi primjećuju da je s vremenom moguć rast frazeoloških jedinica utemeljenih na riječi "kruh". Do sada je kruh za Ruse duša stola!
