Postoje vodena tijela koja iz različitih razloga nemaju izravnu vezu s morem. Jezera su ona koja imaju dubinu veću od 2 metra i koja su nastala prirodnim putem.
Upute
Korak 1
Jezero može biti zatvorena udubina na površini zemlje ili vodena tijela koja su nastala kao rezultat geoloških kretanja tla ili padova stijena. Ako rijeka promijeni svoj tok, jezero se može pojaviti i na mjestu stare staze. Glavni kriterij za podjelu vodnih tijela je njihova dubina i način podrijetla. Rezervoari čija je dubina manja od 2 metra i male su veličine najčešće se nazivaju ribnjacima. Privremene male vodene površine koje nastaju kao posljedica dugotrajnih kiša ili proljetnih poplava nazivaju se lokvama.
Korak 2
Stajaće vode nastale stvaranjem udubljenja najčešće se nalaze u planinama. To je zbog činjenice da su stijene podložne raznim kretanjima - podizanju i spuštanju stijene. Kao rezultat ovog kretanja pojavljuju se grabeži, korita i jame. Jezera i ribnjaci također nastaju kao rezultat urušavanja podzemnih špilja, najčešće se to događa s vapnenačkim stijenama. Rezervoari se pojavljuju na mjestima gdje se vapnenac otopio i vlaga se nakupila u utorima. Ta se jezera zovu kraška jezera, a možete ih vidjeti u vapnenačkim Alpama ili na jugu Njemačke. Kraška jezera ostaci su posljednjeg ledenog doba. U to su vrijeme nastali u koritima koja su iskopana ledom i punila se vodom od otapanja tog leda.
3. korak
U mnogim su se slučajevima oko ovih korita stvorili sedimenti bočnih i završnih morena, zbog čega mnoga kraška jezera imaju vrlo strme stražnje i bočne zidove. Ta se jezera mogu vidjeti u podnožju Alpa, na sjeveru Njemačke, u sjevernoj Europi i Sjevernoj Americi. Šuplja jezera imaju isto podrijetlo, potječući iz ledenog doba, a korito im je bilo napunjeno vodom iz ledenjaka koji je tamo bio ranije. Takva su se korita stvorila tamo gdje se kretala donja morena, ostavljajući na putu blokove leda. Ta se jezera koriste za napajanje stoke i za potrebe vatrogasnih postrojbi.
4. korak
Gotovo savršeno okrugla planinska jezera najčešće su vulkanskog podrijetla, a nalaze se uglavnom u kraterima izumrlih vulkana. U ovom se slučaju vulkanski konus postupno srušio, a lijevak kratera napunio je vodom. Mnoga jezera vulkanskog podrijetla mogu se naći u Sjedinjenim Državama, a manja, koja ne prelaze 2 km, obiluju Eiffelovim jezerom.
Korak 5
Mnoga jezera nisu nastala kao rezultat slijeganja zemljišta, već kao rezultat brane. Takva jezera najčešće nastaju kao rezultat klizišta u planinskim područjima ili kao posljedica urušavanja stijena u planinskim i okolnim područjima. Razlog mogu biti i plićaci na rijekama, kada korito unose različiti sedimenti i rijeka kao rezultat mijenja svoj tok.
