Znanost karata bavi se stvaranjem zemljopisnih karata. Ovo je jedan od dijelova kartografije, koji se, najvjerojatnije, pojavio prije izuma pisanja. Prve su karte bile prikazane na kamenju, kori drveta i čak pijesku. Sačuvani su u obliku kamenih slika. Primjerice, dobar se primjerak može vidjeti u talijanskoj dolini Camonica, pripada brončanom dobu.
Zemljopisne karte crtež su zemljine površine; sadrži mrežu koordinata s konvencionalnim znakovima koji su jednaki za sve zemlje. Naravno, slika je uvelike smanjena. Sve su karte podijeljene u različite vrste: prema mjerilu, teritorijalnom obuhvatu, namjeni i sadržaju. Prva kategorija ima tri vrste: mogu biti velike, srednje i male.
Kao prvo, omjer slike i originala može biti od 1:10 000 do 1: 200 000. Najčešće se koriste, jer podaci o njima su potpuniji. Karte srednje veličine najčešće se koriste u snopovima, na primjer, u obliku atlasa. Njihova je razmjera od 1: 200 000 do uključivo 1: 1 000 000. Podaci o njima više nisu tako cjeloviti, stoga se koriste rjeđe. Pa, zadnja verzija zemljopisnih karata ima opseg veći od 1: 1 000 000. Na njima su ucrtani samo glavni objekti. Pa čak i veliki gradovi na njima možda nemaju ime i izgledaju poput malene točkice. Karte malog obima najčešće se koriste za ukazivanje na distribuciju različitih jezika, kultura, religija i još mnogo toga. Jedan od najupečatljivijih primjera su vremenske karte, poznate gotovo svim ljudima.
Po teritorijalnom mjerilu zemljopisne karte dijele se na karte svijeta, kontinenata, zemalja i regija. Mogu imati puno više sastanaka. Primjerice, zemljopisne karte mogu biti obrazovne, navigacijske, turističke, znanstvene i druge.
Zemljovidi se prema sadržaju dijele na općenito geografske i tematske. Prva prikazuje zemljopisne pojave. Na primjer, naselja, gospodarski objekti, reljef, granice itd. Tematske karte podijeljene su u dvije potkategorije: prirodne i društvene pojave.
Geografske karte jedan su od najprikladnijih načina za spremanje podataka koji su potrebni ljudima. Teško je precijeniti njihovu ulogu u društvu, a posebno za svaku osobu. Kartografija je jedna od najstarijih znanosti koja će uvijek biti relevantna.
