Galaksija je sustav u kojem je gravitacija spojni element. Sastoji se od zvijezda, međuzvjezdanih plinova, tamne tvari i kozmičke prašine. Svaka galaksija ima središte mase oko kojeg se okreću svi predmeti u njoj. Sama riječ "galaksija" prevedena je s drevnog grčkog jezika kao mliječni put, "gala" znači mlijeko.
Upute
Korak 1
Planeta Zemlja dio je galaksije Mliječni put. Sve su galaksije jako udaljene jedna od druge. Udaljenost od Zemlje do njih mjeri se na razne načine. Onima koji su bliže, udaljenost se izračunava u megaparsecima, a najudaljeniji su već uklonjeni za iznos crvenog pomaka z.
Korak 2
S obzirom na to da su ostatak galaksija vrlo daleko, samo tri od njih mogu se vidjeti golim okom: to su maglica Andromeda, Mali i Veliki Magelanov oblak. Maglica Andromeda primijećena je na sjevernoj hemisferi, a Magellanovi oblaci na južnoj. Vrlo dugo nije bilo moguće istražiti galaksije na takav način da se u njima razlikuju pojedine zvijezde; to je učinjeno tek u 20. stoljeću.
3. korak
Na kraju 20. stoljeća, do 1990-ih, već je otkriveno 30-ak galaksija, u nekima je već bilo moguće razlikovati pojedine zvijezde. To su galaksije takozvane Lokalne skupine, nedaleko od Mliječne staze.
4. korak
Veliki napredak u proučavanju galaksija dogodio se kada je stvoren i pokrenut teleskop Hubble koji se nalazi u svemiru. Na Zemlju su lansirani desetmetarski teleskopi koji su omogućili razlikovanje pojedinih zvijezda čak i u udaljenim galaksijama.
Korak 5
Sve su galaksije vrlo različite, i po obliku i po tvarima koje sadrže, kao i po masi i veličini. Obično su podijeljeni u obliku spiralnih diskova, kuglastih, eliptičnih, nepravilnih, patuljastih, s rešetkama, a postoje i druge vrste. Mase galaksija prilično se razlikuju. Redoslijed mase može se kretati od 10 do 7 do 10 do 12. Na primjer, masa Mliječnog puta je 3 * 10 do 12. snage solarnih masa. Promjer Mliječne staze je oko 100 tisuća svjetlosnih godina, ostale promatrane formacije duljine su od 16 do 160 tisuća svjetlosnih godina.
Korak 6
Galaksije nisu ravnomjerno raspoređene po svemiru. U promatranom prostoru postoje prilično opsežne šupljine, u kojima uopće nema galaksija, to su takozvane praznine. Vjeruje se da u vidljivom dijelu Svemira postoji otprilike sto milijardi galaksija, iako njihov točan broj nije poznat.
