U Italiji govore talijanski, u Francuskoj - na francuskom, u Bugarskoj - na bugarskom … ali Švicarska se ne uklapa u ovu sliku. Ne može se reći da tamo govore švicarski, jer takav jezik ne postoji.
Švicarska je savezna država. Jezgra buduće federacije bila je Švicarska unija koja je 1291. godine ujedinila 3 kantona - Schwyz, Unterwalden i Uri. Do 1513. godine ovaj je savez već obuhvaćao 15 kantona.
Moderna Švicarska sastoji se od 26 državno-teritorijalnih jedinica nazvanih kantoni. U skladu sa saveznom strukturom, svaka od njih ima svoje zakone i svoj ustav. Kantoni se razlikuju i po jeziku.
Državni jezici
Na teritoriju Švicarske službena statusa imaju 4 jezika: njemački, francuski, talijanski i retoromanski. Prevalencija ovih jezika nije ista.
Većina stanovnika Švicarske - 67, 3% - govori njemački, ovo je 17 kantona od 26. Francuski je na drugom mjestu, govori se u 4 kantona - to su Ženeva, Vaud, Jura i Nesttval, govornici ovog jezika je 20, 4% stanovništva. Postoje i dvojezični kantoni, gdje su prihvaćena oba jezika: Wallis, Fribourg i Bern.
Na jugu kantona Graubünden, kao i u Ticinu, govori se talijanski koji čini 6,5% švicarskih građana.
Najmanja jezična skupina su ljudi koji govore retoromanski, samo 0,5%. To je arhaični jezik iz romanske skupine. Status državnog jezika dobio je relativno kasno - 1938. godine, dok su njemački, francuski i talijanski takvi od 1848. godine. Govornici romantike žive u gorju Grabünden.
Ova su 4 jezika službena za cijelu Švicarsku, ali krajem 20. stoljeća. kantoni su dobili pravo samostalno birati službeni jezik s popisa nacionalnih.
Preostalih 9% su drugi jezici koje imigranti nose sa sobom, ti jezici nemaju službeni status.
Odnosi između jezičnih skupina
Osjećaj nacionalnog jedinstva u Švicarskoj gotovo da i ne postoji. Oni izuzetno cijene svoju povijesnu originalnost, a svaki građanin ove zemlje osjeća se prije svega ne Švicarcem, nego Berncem, Ženevcem itd.
Najznačajnija je razlika između dviju najbrojnijih jezičnih skupina, njemačke i švicarske koja govori francuski. Prvi žive uglavnom u istočnom dijelu zemlje, drugi - u zapadnom. Uvjetna granica između ovih regija djelomično se podudara s rijekom koja se na njemačkom zove Zaane, a na francuskom - Sarin. Ova se granica naziva "Restigraben" - "opkop od krumpira". Ime potječe od riječi "resti", što je naziv tradicionalnog jela od krumpira u Bernu.
Nijedan službeni jezik Švicarske nije jezik međunacionalne komunikacije u zemlji. Većina stanovnika govori njemački, francuski i talijanski.
