Mnogi ljudi, posebno oni koji su živjeli u sovjetsko doba, čuli su za koncept "dijalektike". Obično se koristio u vezi s marksističko-lenjinističkom filozofijom. Ipak, za većinu je ovaj pojam ostao potpuno nerazumljiv. Pa što je dijalektika?
Upute
Korak 1
Dijalektika je jedna od metoda vođenja filozofske rasprave koja se temelji na argumentaciji, kao i na posebnom načinu razmišljanja, koji se, kao i mnogi drugi osnovni filozofski pojmovi, pojavio u antici. Uveo ga je Platon u svoje poznato djelo "Dijalozi". Dijalektičkom metodom koristio se u opisivanju dijaloga s nekoliko sudionika tijekom kojih su na vidjelo dolazila razna proturječja mišljenja. Te proturječnosti omogućuju bolje razumijevanje predmeta rasprave.
Korak 2
U srednjovjekovnoj filozofiji nastavio se razvoj dijalektike. Tada je to u principu značilo umijeće rasprave, što je uključivalo ispravnu formulaciju pitanja i odgovora, kompetentan odabir argumentacije, kao i logičnu analizu materijala prije predstavljanja publici.
3. korak
U moderno doba filozofija je dosegla novu razinu razvoja, opseg istraživanja se značajno proširio. Dijalektika se i dalje aktivno koristila. Primjerice, poznati predstavnik njemačke filozofske škole Fichte stvorio je način stvaranja filozofskih teorija antitezom, što je bilo vrlo blizu dijalektičkoj metodi. Hegel je također dao značajan doprinos razvoju dijalektike.
4. korak
Dijalektika je postala jedna od glavnih metoda marksističke filozofije. Ali, za razliku od Hegela, Marx je smatrao da je materija primarna ispred duha i, shodno tome, primijenio je dijalektičku metodu ponajprije da bi objasnio zakone razvoja stvarnosti, a ne za spekulativne ideje o njoj.
Korak 5
Kasnije je takozvane "Zakone dijalektike" formulirao koautor Karla Marxa Friedrich Engels. Prvi od njih, shvaćen kao "Prijelaz količine u kvalitetu", objasnio je međuovisnost ove dvije kategorije. Ovaj je zakon objasnio i prirodne pojave, na primjer, promjenu stanja agregacije materije, i društvene, na primjer, promjenu formacija.
Korak 6
Drugi zakon otkriva problem jedinstva i borbe suprotnosti. Prema njemu, proturječja su ta koja vode razvoju i promjeni. U javnoj sferi primjer ovog zakona je klasna borba koja služi za društveni razvoj.
7. korak
Treći zakon, nazvan "Poricanje negacije", ilustrira sam proces promjene pojave. Da bi stekao novu kvalitetu, fenomen mora izgubiti staru.
Korak 8
Također važan dio marksističke dijalektike bila je posebna metoda logičkih konstrukcija, izražena u sustavu "teza-antiteza-sinteza". Prema njezinim riječima, za svaku kontroverznu izjavu mora se iznijeti još jedna koja to negira, a iz obojice se mora izvesti sinteza ideja koja se sastoji od snaga obje izjave.
