Za cijelu dugu povijest svog postojanja čovjek je savladao najudaljenije kutke planeta. Međutim, preseljenje čovječanstva nije se dogodilo odmah, već se proteglo tisućljećima. U potrazi za najboljim mjestima za život ljudi su morali prevladati gigantske udaljenosti kopnom i morem.
Danas broj stanovnika Zemlje premašuje 7 milijardi ljudi, a najbrži rast broja počeo se događati tek u pretprošlom stoljeću. Sada je teško zamisliti da je u zoru civilizacije planet naseljavalo nekoliko plemena primitivnih lovaca koji su se postupno naseljavali na cijelom teritoriju pogodnom za stanovanje.
Većina arheologa i povjesničara danas se slaže da je ekvatorijalna Afrika bila rodno mjesto predaka modernog čovjeka. Na ovom se kontinentu prije više od dva milijuna godina ljudska rasa pojavila iz životinjskog svijeta, o čemu svjedoče brojni paleontološki nalazi. Afrika je jedini kontinent na kojem su znanstvenici pronašli gotovo sve prijelazne oblike od primitivnog čovjeka do njegovog modernog oblika. Odavde je započeo čovjekov put do drugih kontinenata.
Postoje, međutim, dokazi koji upućuju na to da je u davnim vremenima na planeti bilo nekoliko civilizacijskih središta. Primjerice, na teritoriju Euroazije pronađeni su ostaci predstavnika jedne od najstarijih ljudskih vrsta. Ali ova otkrića nemaju puno veze sa značajkama grane iz koje je moderno čovječanstvo otišlo. Sasvim je moguće da bi u ovom slučaju bilo ispravnije govoriti ne o drugom neovisnom središtu nastanka Homo sapiensa, već samo o nizu valova širenja, koji se protežu kroz tisuće godina.
Arheološke i geološke studije sugeriraju da se prije 70 tisuća godina na planetu dogodila izuzetno jaka vulkanska erupcija. Posljedica ovog događaja bile su klimatske promjene i nagli pad broja životinja. U potrazi za hranom ljudi su bili prisiljeni naseljavati se na vrlo ogromnim teritorijima.
Prvi veliki val migracija, započet prije 60 tisuća godina, bio je usmjeren prema Aziji. Odavde je čovjek stigao do Australije i otoka Oceanije. Prije otprilike 40 tisuća godina ljudi su se pojavili u Europi. Nakon još pet tisućljeća, čovjek je stigao do Beringova tjesnaca i završio na teritoriju Amerike, čije je potpuno naseljavanje trajalo oko 20 tisuća godina.
Dugotrajno širenje čovječanstva na svim kontinentima dovelo je do stvaranja nekoliko različitih velikih skupina, nazvanih rasa. Budući da su bile vrlo udaljene jedna od druge, ove su se skupine postupno izolirale, a njihovi su predstavnici stekli karakteristična vanjska obilježja. Izolacija naroda utjecala je i na obilježja njihove kulture.
