U sovjetskim udžbenicima koncept "Prvi svjetski rat", tradicionalan za svjetsku historiografiju, često je zamijenjen "imperijalističkim ratom". Što se točno podrazumijevalo pod takvom definicijom? To se može razumjeti razumijevanjem specifičnosti tumačenja povijesti sa stajališta marksizma.
Da biste razumjeli bit fenomena imperijalističkih ratova, morate razumjeti značenje riječi "imperijalizam". Marksistička filozofija i historiografija razlikuju pet glavnih stupnjeva u razvoju društva, koji se inače nazivaju društveno-ekonomskim formacijama: primitivno komunalno stajalište, robovsko stajalište, feudalizam, kapitalizam i komunizam. Svatko od njih imao je glavno prepoznatljivo obilježje - poseban način proizvodnje. U ovoj teoriji imperijalizam je posljednja faza kapitalizma prije socijalističke revolucije. Osobitosti imperijalizma su stvaranje velikih monopolskih poduzeća, kontinuirano pogoršanje položaja radnika i na državnoj razini teritorijalna ekspanzija i kolonijalizam.
Sam imperijalistički rat sukob je u koji je uključena jedna ili nekoliko imperijalističkih zemalja. Njegov je glavni cilj oduzimanje teritorija i resursa za uspostavljanje novih kolonija i opsežni gospodarski razvoj. Marksistička historiografija odnosi se na takve ratove, na primjer, na opijumske ratove iz 19. stoljeća, u kojima je Britansko carstvo željelo steći kontrolu nad Kinom; burski rat, koji je bio reakcija na pokret za neovisnost među redovima europskih naseljenika u južnoafričkim kolonijama; kao i Prvi svjetski rat u kojem se sukobilo nekoliko velikih sila tog doba, a čija je svrha, opet, bila preraspodjela ovisnih teritorija u svijetu.
Suvremeni povjesničari nedvosmislene marksističke vojne sukobe na prijelazu iz XIX. U XX. Stoljeće uglavnom propituju kao imperijalističke. Osim ekonomskih, ovi su ratovi imali i složene socijalne i političke razloge koji se ne uklapaju u teoriju promjene u gospodarskim formacijama. Ipak, shvaćanje oružanih sukoba ovog razdoblja kao posebnog fenomena prvi je izveo Marx, što je pomoglo povjesničarima 20. stoljeća u složenoj percepciji međunarodne situacije u doba imperijalizma.