Nalog za uhićenje Juliana Assangea, osnivača zloglasnog resursa Wikileaks, Interpol je izdao 1. prosinca 2010. Od tada je Assange bio pod prijetnjom uhićenja, prijeti mu deportacija u Švedsku.
Julian Assange postao je svjetski poznat zahvaljujući mrežnom resursu Wikileaks koji je osnovao, a koji je više puta objavljivao tajne i povjerljive dokumente niza zemalja. Naročito je ogroman broj dokumenata o vođenju američkih vojnih operacija u Iraku i Afganistanu ušao u slobodan pristup.
Nakon objavljivanja ovih dokumenata Assange je počeo upadati u nevolje, protiv njega je pokrenut kazneni postupak zbog seksualnog uznemiravanja i silovanja - dvije su žene istovremeno pokrenule tužbe u vezi s tim u Švedskoj. Kao odgovor, Julian je novinarima rekao da slučaj očito nije bio uzaludan i da je vjerojatno povezan s afganistanskim dosjeom koji je objavio. Odmah nakon ove izjave s njega su odbačene optužbe, ali deset dana kasnije slučaj je ponovno otvoren. Assange i sam vjeruje da je to učinjeno pod američkim pritiskom. U Švedskoj je izdan nalog za njegovo uhićenje, kao odgovor na to što je Assange otišao u London. Upravo je taj odlazak bio razlog što je Interpol 1. prosinca 2010. godine Assangea stavio na međunarodnu potragu.
Julian se 7. prosinca prijavio policiji, gdje je i uhićen. Tjedan dana kasnije pušten je na čekanje suđenja uz jamčevinu od 240.000 funti. Suđenje se održalo u veljači 2011., a donesena je odluka o izručenju Assangea Švedskoj. Sve žalbe i žalbe bile su neuspješne, a presuda suda ostala je na snazi.
Istodobno, švicarska banka PostFinance zamrznula je Assangeove račune pod izlikom da im daje netočne podatke o mjestu prebivališta. Zamrznuo je imovinu i sustav plaćanja PayPal, što je učinjeno na uvjerljiv zahtjev američkog State Departmenta. Nisu zaostajali za kolegama Visa i MasterCard, blokirajući sve račune na račune web mjesta WikiLeaks. Teško je povjerovati da je razlog tako masovnog zamrzavanja računa i imovine Assangea bio "davanje lažnih podataka o mjestu prebivališta" ili optužba za silovanje u Švedskoj.
Kad je britanski Vrhovni sud potvrdio nalog za izručenje, Assange se sklonio u ekvadorsko veleposlanstvo, koje mu je dalo politički azil. Julijanova odluka, poput akcija Ekvadora, razljutila je britanske vlasti. Bilo je čak i prijetnji napadom na ekvadorsko veleposlanstvo, ali kasnije je bilo izvještaja da napada neće biti. Istodobno, status veleposlanstva iz ekvadorske misije može se oduzeti, budući da se teritorij veleposlanstva koristi za skrivanje kriminalca, a ne za njegovu namjenu. Nakon toga Assange može biti uhićen, formalno ostajući u okviru međunarodnog prava. Vrijeme će pokazati kako će se ova situacija riješiti. No, sve sugerira da će u bliskoj budućnosti Julian Assange i dalje biti izručen Švedskoj, nakon čega će protiv njega biti pokrenute nove optužbe u Sjedinjenim Državama, gdje će biti izručen.
