Pahulje su kristali leda koji padaju s neba i imaju pravilni šesterokutni oblik, ali istodobno je svaka pahuljica jedinstvena po svojoj ljepoti.
Razlog nastanka različitih oblika snježnih pahuljica i njihova jedinstvenost nije samo zanimljiv fenomen, već i predmet ozbiljnih studija za znanstvenike. Kepler je također napisao čitavu raspravu na ovu temu. Bilo je to početkom 17. stoljeća i od tada je proučavanje snježnih pahuljica postalo cijela znanost. Pa, za djecu i romantične naravi, pahuljica ostaje čarobni atribut Nove godine, dok je pahuljica fizički fenomen koji se izražava u stvaranju sitnih kristala leda. Pahuljice padaju s neba, poput kišnih kapi, jedina razlika je u temperaturi kojoj je oblak izložen. Oblak se sastoji od kapljica vode, vodene pare i nečistoća poput čestica prašine. Kako temperatura pada, čestice vode kristaliziraju, a oko njih nastaju čestice prašine u šesterokutnom obliku. Taj se oblik naziva heksagonalna strukturna rešetka, u kemiji poznata kao "Ice IH". Dakle, svaka pahuljica na početku svog stvaranja savršen je šesterokutni kristal leda. Tada, kako raste, na uglovima se počinju pojavljivati razne grane. Osim toga, tijekom rasta, pahuljica nastavlja letjeti unutar oblaka, t.j. Svaka pahuljica podvrgnuta je mnogim različitim utjecajima, ovisno o putanji leta, promjeni temperature i vlage u različitim dijelovima oblaka. Što je pahulja manja, to više nalikuje na druge, ali takve se pahulje tope prije nego što dođu do tla. Velike pahulje uvijek su različite, a padajući na tlo ili ljudski dlan, brzo se tope, dajući samo prolaznu priliku da vide njihovu ljepotu. Pahuljice imaju stotinjak različitih značajki koje, kada se kombiniraju u različitim omjerima, stvaraju oko 10 ^ 158. kombinacija njegove konačne slike. Interes za proučavanje pahuljica nije samo želja da se zadovolji jednostavna znatiželja. Ova znanost omogućuje znanstvenicima da proučavaju klimatske uvjete mjesta na kojima je pahulja nastala i gdje je bila. A umjetnim uzgojem pahuljica u laboratoriju istražuju fizičku prirodu ledenih kristala.
